Kada neko kaže: “ja sam pod stresom” – obično pomislimo da ga je snašla neka nevolja, da je doživeo nešto neprijatno i da je zbog toga pod uticajem neke jake i neprijatne emocije (uznemiren, zabrinut, uplašen, besan, razočaran, ožalošćen…). Ovo laičko mišljenje je uglavnom tačno, ali ne sadrži sve bitne činjenice koje obuhvataju pojam stresa.

Medicinska definicija stresa naglašava da je stres prirodna pojava koja se događa pri pokušaju organizma da se prilagodi nekoj životnoj nevolji, životnom izazovu, događaju ili situaciji. U tom smislu, stres je svaka neprilagođena, loša reakcija organizma koja nastaje kao rezultat pokušaja prilagođavanja organizma na neki iznenadni, neprijatni uticaj, a manifestuje se psihičkom i telesnom patnjom.

Stresne reakcije mogu imati tri faze:

Prva faza je faza alarma koja traje od nekoliko sekundi do nekoliko časova. Razne traumatične događaje, situacije i uticaje koji nam život donosi, najčešće doživljavamo kao agresiju, kao napad na sebe, kao povredu svog psiho-fizičkog integriteta. Ako se to desi iznenada, kao kod akutnog stresa, često smo jako udrmani i izbačeni iz svoje uobičajene ravnoteže. U svakom organizmu dolazi do manje ili veće uzbune i nastaje jedno vanredno stanje u našoj psihi i u našem telu. Odmah se automatski uključuje odbrambeni sistem (kao alarm u kući, koja je napadnuta) i mi se naprežemo psihički i fizički da bi izdržali to što nas je pogodilo. U nama raste napetost sve dok ne uspemo da se prilagodimo novonastaloj situaciji. Na fazu alarma se odmah nadovezuje pokušaj organizma da se prilagodi nevolji koja ga je zadesila. Tu drugu fazu nazivamo fazom pružanja otpora. Prilagođavamo se svim svojim fizičkim i mentalnim snagama, pri čemu značajnu ulogu igraju razum i volja, uz čiju pomoć se na novonastalu situaciju priviknemo, prihvatimo je takvu kakva jeste, otrpimo je, “svarimo” i sagledamo izlaz iz nje.

Što se brže prilagodimo, brže ćemo se vratiti u svoju uobičajenu psiho-fizičku ravnotežu i nećemo imati štetne posledice za zdravlje.

Međutim, u pokušaju da se prilagode ljudi često prave razne greške, ne sagledavaju dobro stvarnost, gube nadu i volju da se bore, prepuštaju se sudbini, odaju se alkoholu i drogi itd. U tom slučaju je ukupna reakcija organizma loša, što je često praćeno psihičkom i telesnom patnjom. Tada kažemo da je čovek u stresnom stanju ili da je pod stresom. Sama reč stres (engleski-stress) znači pritisak, napetost, naprezanje. Kao krajnji rezultat takve loše reakcije može nastupiti treća faza-faza iscrpljenosti, u kojoj dolazi do iscrpljenja i sloma odbrambenih mehanizama. U toj fazi javljaju se simptomi psihičkog ili fizičkog oboljenja, a može doći i do smrti. Do ove treće faze dolazi vrlo retko.

Stresne reakcije se, znači, najčešće odvijaju u 2 faze (faza alarma i faza pružanja otpora), a samo u iznimnim slučajevima dolazi do treće faze.