Akutni stres nastaje kao kratkoročna, loša reakcija organizma u traumatičnim, najčešće urgentnim situacijama, kada doživimo vrlo snažne emocije ili fizičke povrede praćene jakim bolovima.

Gotovo da nema osobe koja nije doživela neku žestoku emotivnu reakciju, kao što je veliki strah, jaka uznemirenost, jak bes, iznenadna velika tuga i slično.

 

To se dešava:

  • najčešće prilikom elementarnih katastrofa,
  • fizičkog povređivanja i nasilja razne vrste,
  • opasnih situacija i nesreća u saobraćaju,
  • susreta sa divljim životinjama i u drugim situacijama opasnosti,
  • kada saznamo neku lošu vest (kao što je smrt bliske osobe, saznanje o neverstvu ili napuštanje od strane ljubavnog partnera, saopštenje dijagnoze o teškoj ili neizlečivoj bolesti),
  • saznanje da će ponavljati razred kod neke dece dovodi do stresa (ili kada dobiju lošu ocenu),
  • kada doživimo jaku uvredu, prilikom žestoke svađe sa nekim i slično.

Akutni stres je, znači, vezan za jedan traumatični događaj ili situaciju.

Simptomi akutnog stresa mogu biti blagi, ali i veoma dramatični. Simptome akutnog stresa, za razliku od hroničnog stresa, nije teško prepoznati. Oni se javljaju odmah ili ubrzo posle nekog traumatičnog događaja ili situacije, ali isto tako relativno brzo nestaju. Dejstvo akutnog stresa može trajati od nekoliko minuta i sati, pa do nekoliko dana ili nedelja. Simptomi akutnog stresa su izraz neprilagođene reakcije naše psihe i našeg tela na opisane stresore. U navedenim traumatskim događajima i situacijama u našoj psihi stvaraju se jake i neprijatne emocije, koje mogu izazvati izmenjeno i nekontrolisano ponašanje (npr. krize besa, vrištanje, vikanje, ukočenost, panični napad sa drhtanjem celog tela, agresivnost prema drugima i prema sebi, smetenost, nepovezan govor, povlačenje u sebe i slično). Često se javljaju i poremećaji sna.

Osim reakcije na psihičkom planu, reaguje i naše telo. Zbog nadražaja simpatičkog dela vegetativnog (autonomnog) nervnog sistema iz srži nadbubrežne žlezde izlučuje se adrenalin (tzv. hormon urgentnosti), pa su redovno prisutni i fizički, odnosno vegetativni simptomi (ubrzan srčani rad, ubrzano disanje, stezanje u grudima, znojenje, bledilo, sušenje usta, drhtanje, povećanje krvnog pritiska, sužavanje koronarnih arterija itd.)

Ako je takva reakcija organizma suviše žestoka, ili suviše dugo traje, doći će do prekomernog izlučivanja adrenalina, što može izazvati zdravstvene smetnje, pre svega na kardiovaskularnom sistemu. Adrenalin u suvišku deluje negativno na srce i povećava rizik od tromboze srčanih arterija tako što ubrzava srčani rad, sužava arterije, izaziva slepljivanje trombocita i snižava vrednosti tzv. dobrog holesterola (HDL).

Ekstremni primer za lošu reakciju organizma, sa negativnim posledicama po zdravlje, je kada čovek, posle svađe i uvrede na poslovnom (ili političkom) sastanku, dobije infarkt. Ovakav ishod se, ipak, događa retko i obično kod onih osoba koje su već imale kardiovaskularne smetnje.