S obzirom da za vreme stresa nastaju difuzne promene u telu, nije čudno da se poremećaji i bolesti javljaju na raznim organima i organskim sistemima.

Koža – urtikarija, ekcem, psorijaza, neurodermatitis, angioneurotični edem, naglo opadanje kose, neke vrste svraba, analni svrab.

Digestivni sistem –  kardiospazam i pilorospazam, gastritis, gastrični i duodenalni ulkus, kolopatije, ulcerozni kolitis, regionalni enteritis (Kronova bolest).

Respiratorni sistem – bronhijalna astma, plućna tuberkuloza.

Kardiovaskularni i cerebrovaskularni sistem – angina pektoris, infarkt miokarda, esencijalna hipertenzija, sinkopa, hipotenzija, aritmije,  neki oblici moždanog udara.

Endokrini sistem –  hipoglikemija, hiperinsulinizam, neki oblici šećerne bolesti, hipertireoidizam.

Mišićni sistem, zglobovi, oči – bolna grčenja mišića, reumatoidni artritis, bolovi u zglobu za koje ne postoji organski uzrok, reumatoidni artritis, periartritis, artroza, neke vrste glaukoma i angiospastičnih zapaljenja mrežnjače, horioretinitis, bolovi u oku i poremećaji vida za koje ne postoji organski uzrok.

Ginekološki poremećaji – hormonalna disfunkcija sa prekomernim lučenjem estrogena, poremećaji menstrualnog ciklusa, fibromi na materici, ciste na dojkama i jajnicima.

Ostalo – neki oblici gojaznosti, migrena, tenziona glavobolja, razne infekcije nastale zbog pada imuniteta, sistemski lupus eritematodes, Raynaudova bolest, prerano starenje.

Svi ovi telesni poremećaji i bolesti, u čijem su nastanku bitnu ulogu imali psihogeni faktori i stres, nazivaju se psihosomatskim poremećajima i bolestima.

S obzirom da se mnoge maligne bolesti javljaju u godini ispunjenoj životnim traumama,  te bolesti se  takođe dovode u vezu sa stresom.

Psihički poremećaji. Mada je veliki broj psihičkih poremećaja  u vezi sa stresom, neki od njih se  mogu izdvojiti, jer je ta veza lakše uočljiva. To su: patološka anksioznost, napadi straha, panični poremećaji, agorafobije, socijalne fobije, posttraumatski stres, reaktivne depresije i opsesivno-kompulsivni poremećaji.