Dok je akutni stres izazvan jednim snažnim traumatičnim događajem, koji doživljavamo kao žestok napad na sebe, hronični stres se pojavljuje kada smo izloženi manjim, često neprimetnim, ponavljajućim traumatičnim događajima, koji posle dužeg vremena narušavaju našu psihofizičku ravnotežu. Kod akutnog stresa stresor pogađa organizam trenutno (na primer: opasna situacija u saobraćaju, susret sa divljom životinjom itd.), a kod hroničnog stresa emocionalni stresor deluje u toku dužeg vremena (na primer: atmosfera stalnih sukoba na poslu ili u porodici).

Hronični stresori su u stvari neki događaji, situacije, nevolje, odnosno problemi, koji kod pojedinih ljudi dovode do ponavljanja i nagomilavanja neprijatnih emocija (osećanja) – kao što su: osećanja nezadovoljstva, frustriranosti, besa, mržnje, razočaranosti, bola, potčinjenosti, poniženosti, krivice, zabrinutosti, strepnje, straha, tuge, ožalošćenosti, bespomoćnosti itd.

Dugotrajna stanja potčinjenosti, poniženosti, pasivnosti i rezignacije su naročito nepoželjna i opasna po zdravlje. Primeri za to su – žene koje godinama trpe nasilje i ponižavanje od muževa alkoholičara.
U nastajanju hroničnog stresa veoma su važne nagle, velike i uzastopne promene u načinu života, jer svaka promena iziskuje određeno prilagođavanje i mogućnost ulaska u stresno stanje.

Najčešći događaji i situacije koje dovode do hroničnog stresa:

-gubitak drage osobe,
-razvod braka,
-boravak u zatvoru ili u zarobljeništvu, boravak na ratištu,
-hronična bolest,
-gubitak posla i nezaposlenost,
-poslovni problemi,
-gubitak veće količine novca,
-bračni konflikti,
-neuspeh u školi,
-neuspeh na poslovnom planu,
-neuspeh na ljubavnom planu,
-psihičko maltretiranje na poslu (mobing),
-profesionalna neprilagođenost,
-suviše velika opterećenost poslom,
-veliki teret odgovornosti,
-noćni rad,
-maltretiranje u porodici zbog alkoholizma ili narkomanije člana porodice,
-izbeglištvo itd.